Thursday, January 31, 2013

Azilu Politiku Sira Bolu-malu, Halibur-malu, Tur Hamutuk

Azilu Politiku Sira Bolu-malu, Halibur-malu, Tur Hamutuk

X-Ilados, 31 Jan 2013



Grupu "Suaka Politik" nudar movimentu ida ne’ebe kontribui ba prosesu luta ba Ukun Rasik An, aktua iha forum diplomatiku em prol internasionalizasaun kestaun Timor-Leste nian iha mundu.

Iha tinan 1986 primeiru grupu husi estudantes sira nebe istuda iha Universidade Admajaya, Jakarta, husu “asilo politico” ba embaixada Holanda. Asaun iha biban neba nia objetivu atu bolu atensaun ba komunidade internasional konaba funu Timor-Leste nian. Hamutuk iha asaun ne’e estudantes nain 4 ma’ak Antonino Gonçalves, João da Câmara, Abílio Sereno, Fernando Silva.

Iha tinan 1989 estudantes sira bo'ok-tan iha embaixada Japaun no Vaticano nian hodi alerta nafatin ba komunidade internasional konaba timoroan sira nia “sofrimento”. Asaun ne'e coinside ho ajenda importante rua marka iha fulan Fevereiro no Outubru tinan 1989, wainhira Bispo Diocese Dili, D. Carlos Filipe Ximenes Belo haruka carta ba Sekretario Jeral ONU nian, Peres de Cuelar husu referendum ba Timor-Leste no vizita Papa João Paulo II. Sira ne’ebe hola parte iha asaun ne’e mak Fernando La Sama de Araujo, Carlos Saky, Avelinho Coelho, Marciano da Silva, Agapito Cardoso no João Reis.

Iha fulan Abril 1993 jovem nain hitu (7) tama iha embaixada Finlandia no Swedia, ho intensaun hanesan; bolu atensaun ba mundu konaba situasaun rai-laran, reforsa apelu ba kauza perseguição ba jovem sira depois masakre Santa Cruz 1991.

Iha fulan Novembro tinan 1994, wainhira Indonesia sai uma-na'in ba simeira APEC (Asia Pacific Economic Cooperation) iha Bogor, jovem ho estudante sira hamutuk 29 halo asaun no “haksoit lutu” tama iha embaixada amerikanu nian iha Jakarta. Asaun nebe organiza husi RENETIL hanaran OPERASAUN TREPE ho misaun prinsipal ataka APEC, hodi dada atensaun komunidade internasional no povu indonesia rasik ba kauza “luta maubere” nian hasoru regime militarista Suharto. 

Ho orientasaun Comandante Em Chefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmao, planu “Operasaun Trepe” tidin nia alvo, APEC nakdoko. Trepe introduz ajenda Timor-Leste iha mapa mundial, obriga nai Clinton no Suharto koalia (hola pozisaun) konaba issue Timor-Leste, no lalin jornalista sira hobur iha Jakarta hodi “sukit” lisuk problema maubere oan sira nian.

Operasaun ne’e konklui ho “simu” asilu politiku ba Portugal hafoin durante loron sanulu-resin-rua (12) “sulan” hela iha embaixada laran Amerika nian (12 - 23 Novembro 1994).

Papel importante jovem “asilio politico” sira continua iha rai-liur. Iha forum diplomatika, tulun ho asaun sira iha ambitu promove solidariedade internasional, no obriga lideransa timoroan sira iha diaspora TUR HAMUTUK iha Convenção Peniche 1998 iha Portugal. Inisiativa ne’e rezulta ho kriasaun Conselho Nacional da Resistencia Timorense (CNRT) hodi subsitui termo Maubere (CNRM) no elaborasaun “Magna Carta”.

Ciente nudar jerasaun “funu-nain” no “continuador” ba Libertação da Pátria, jovem “azilu politiku” sira bolu-nalu, halibur-malu hodi ko’alia no fo-lisuk hanoin ruma konaba grupu ne’e nia existensia no saida mak atu halo hafoin tinan naruk luta ba ukun-an nebe restaura hikas iha 20 Maiu 2002.

Ho kbi’it “a luta ainda continua”, jerasaun “continuador” hanoin katak “ita nia luta sidauk hotu”, falta “liberta ita nia povu”, tamba ne’e mak sira iha Portugal, Holanda, Inglatera, Irlanda no Timor-Leste bo’ok-an ona, hela deit hanoin “murak” no “furak” sira ba Timor-Leste no povu tau iha pratika no hatudu iha asaun. 

SAIDA MAK SIRA KOALIA NO ATU HALO IHA FUTURU?
Ita hein...!

No comments:

Post a Comment